SARAJEVO, 31. JULA (MINA) – U Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu jutros je održana centralna bajramska svečanost, čime je počelo obilježavanje jednog od najvećih muslimanskih blagdana – Kurban bajrama.
Bajram-namaz je predvodio i bajramsku hutbu kazivao reisu-l-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović.
Agencija MINA hutbu reisu-l-uleme prenosi u cijelosti:
„Hvala Allahu Uzvišenom, za sve dobro koje imamo, za svu nafaku kojom nas je obdario, za slobodu koju uživamo, za zdravlje, sreću i bereket kojim nas je obasuo.
U ovom lijepom danu želimo da se Poslanikovo ime spominje, da se njegovo djelo veliča i hvali. Donosimo salavate na njega, njegovu časnu porodicu, ashabe i sve sljedbenike u svim vremenima. Allahu dragi, dušama naših umrlih, pogotovo onih koji su u časnoj i velikoj borbi svoje živote dali za našu domovinu, slobodu i vjeru – daj Svoju milost i džennetske perivoje.
Jučer je bio dan Arefata, u kome je vrhunac obreda hadža. Danas je dan žrtve, Kurban bajram. U našoj modernoj povijesti ovaj bajram će ostati upamćen po tome što vjernici iz svih dijelova svijeta nisu mogli obići časna mjesta u Meki i Medini.
Svijet se suočava s velikom kušnjom i izazovom. Virus je poharao mnoga društva i mnoge porodice. Mnogo je onih koji su izgubili svoje najmilije. Mnogo je bolesnih. No, i ovu kušnju možemo savladati kao i one prije: snažnim pouzdanjem u Boga, jakom voljom, discipliniranošću, upornošću i borbom protiv nje.
U ovom odabranom danu naša srca su s onim malobrojnim muslimanima koji će svojom telbijom radosnicom, u ime svih nas, ponavljati riječi što su u srcima i dušama svih muslimana i muslimanki: Odazivam Ti se, Bože, odazivam; odazivam Ti se, jer Ti u svom Gospodstvu nemaš sudruga. Sva zahvala pripada Tebi i sve blagodati su od Tebe i vlast je Tvoja, Ti zaista u svom Gospodstvu nemaš sudruga.
Braćo i sestre.
Arefat je mjesto susreta Adema i Have, mjesto novog otkrivanja ljudske prirode i novog upoznavanja. Dan Arefata je dan početaka ljudske zajednice, dan bračnih odnosa, dan ljudskog roda u kome su naši praroditelji spoznali koliko su važni jedno drugom i koliko su potrebni jedno drugome. Njihov ponovni susret na Arefatu, nakon izgnanstva iz dženeta i dugog lutanja, jeste dan spoznaje i priznanja greške koju su počinili. Od toga dana to priznanje greške i kajanje.
