Društvo & problemiVijesti

DONALD TRUMP I FOX NEWS: Šta nakon završetka interesnog braka?

Trump je pod fake news media podrazumijevao sve one medije čija se istina nije slagala s njegovom. Fox News odlučio je pružiti američkom predsjedniku informacije koje je želio vidjeti i čuti

U posljednjih nekoliko godina značajno mjesto u teorijskim raspravama, ali i analizama medija dobio je pojam medijatizacije, koji zapravo opisuje strukturalne promjene koje se događaju u društvu, a u kojima mediji imaju značajnu ulogu. Medijatizacija se, najkraće i gotovo laički rečeno, odnosi na činjenicu da su se različiti društveni akteri prilagodili novim društvenim okolnostima u kojima su mediji zauzeli značajno mjesto. Prilagodili su se tome i politički akteri, globalno i lokalno, i u pogledu prezentacije svojih aktivnosti putem online i offline medija, i u pogledu donošenja političkih odluka uzimajući u obzir medijsko izvještavanje o određenim pitanjima i temama. Nije to, naravno, slučaj tek u novije vrijeme budući da su mediji oduvijek imali ulogu nadgledanja političkih procesa i značajan utjecaj na njihove ishode. No ekspanzijom prije svega online medija u političkom kontekstu dogodila se značajna promjena: tradicionalna podjela na „proizvodnu“ stranu politike (donošenje političkih odluka) i „prezentacijsku“ stranu politike (predstavljanje donesenih odluka javnosti i traženje podrške za njih) prestala je da važi. Odlučivanje se rijetko događa „iza zatvorenih vrata“ uz naknadna štura saopćenja za medije. Vremena se mijenjaju, a s njima i običaji. Proces donošenja odluka teče uz kontinuirano pogledavanje političara ka ekranima (smartphonea, kompjutera, TV-a, odnosno informacija iz raznih izvora dostupnih na raznim mrežama), a proces komuniciranja tih odluka prije, tokom i nakon njihovog donošenja odvija se kontinuirano i putem različitih medija. U teoriji, to bi trebalo da podrazumijeva veću transparentnost političkih procesa i veću otvorenost političkih aktera prema medijima, kao i veći utjecaj javnosti na kvalitet donesenih odluka.

Medijatizacija, trampizam i Fox News

U praksi se desio Donald Trump. Sada već bivši američki predsjednik, poput kakvog ozbiljnog ovisnika, u korištenju medija skoro pa da nije znao stati. Frenetično tweetanje, dramatični ispadi na press-konferencijama, uvođenje termina alternativne činjenice u politički vokabular te neprijateljski stav prema medijima koji ne govore onu „istinu“ koja odgovara Trumpovoj administraciji u protekle su četiri godine bili dominantan komunikacijski model u vođenju politike tadašnje administracije. Medijatizacija se, na izvjestan način, preobratila (ili izopačila) u trampizam: doktrinu zasnovanu na principu „ili ste s nama ili ste protiv nas“, u kojoj se traži svojevrsno rebrendiranje Amerike kao najveće sile („Make America Great Again“), a suština i cilj političkog djelovanja i demokratskih procesa stavljaju u posve drugi plan. Fabriciranje informacija i proglašavanje lažnim medijima svih onih koji u Trumpovom iskrivljivanju istine nisu željeli sudjelovati kulminiralo je neredima na Capitol Hillu u Washingtonu nakon proglašenja izborne pobjede Josepha Bidena za poziciju 46. predsjednika Sjedinjenih Američkih Država. To je, pak, vodilo u još jedan presedan u američkoj historiji: drugi impeachment trial, odnosno suđenje za opoziv tokom jednog mandata predsjednika SAD-a.

Mnogo je riječi do sada bilo o načinu na koji je Donald Trump u svojoj doktrini koristio online medije, prije svega Twitter (sa kojega je, u konačnici, i protjeran), no pokazalo se i kako je kao jedno od specifičnih medijskih sredstava trampizma ili trampizacije Amerike posebno iskorištena televizijska mreža Fox, prije svega kanal Fox News. Uz rastući utjecaj online platformi i njihovo maksimalno korištenje za širenje lažnih vijesti, jedna od tri vodeće TV mreže u SAD-u ušla je u „brak iz interesa“ sa Donaldom Trumpom i postala dio njegove propagandne mašinerije. Nije, naravno, medijima u vlasništvu porodice Murdoch strano neetično postupanje u cilju ostvarenja profita (sjetimo se slučaja News of the World u Velikoj Britaniji zbog kojeg su Rupert Murdoch i njegov sin saslušavani u britanskom Parlamentu), no pristup Fox Newsa američkoj politici tokom Trumpove vladavine po mnogo čemu je specifičan. Detaljno ga je opisao Brian Stelter u knjizi „Hoax: Donald Trump, Fox News and the Dangerous Distortion of Truth“, a ovdje se čini zanimljivim izdvojiti dvije ključne prakse kakve nerijetko primjećujemo i kod medija u BiH.

Prva je praksa „vođenja politike s pogledom na ekran“ nosilaca vlasti, odnosno donosilaca političkih odluka, u kojem mediji, zapravo, kreiraju poruke usmjerene ka onima na vlasti, a ne javnosti. Stvarnost se tako predstavlja na način koji odgovara donosiocima odluka i pothranjuje njihove iluzije, odnosno podupire njihove utemeljene stavove, što je posebno imanentno nedemokratskim medijskim i političkim sistemima. Stoga je mnogima bilo apsolutno iznenađenje da se u jednoj od razvijenijih demokratija dogodila upravo takva simbioza medija i politike kakvu su razvili Fox News i Donald Trump. U dnevnom rasporedu američkog predsjednika stajalo je takozvano executive vrijeme, u kojem je, kako opisuju njegovi saradnici, ne samo tweetao i gledao Fox News nego i razgovarao sa urednicima te mreže od kojih je dobivao informacije, ali i njima, u maniru mnogih diktatora ranije, davao instrukcije kako da izvještavaju, posebno kad je bilo riječi o njegovim neprijateljima ili medijima koji ga ne podržavaju, a koje je Fox News trebao uzeti za metu. Bilo je takvih slučajeva i u Bosni i Hercegovini, itekako.

Fox News, kao moćan i istovremeno toksičan medij, u značajnoj je mjeri doprinio polarizaciji američkog društva, radikalizaciji republikanske desnice i širenju teorija zavjere, i to je još jedna sličnost sa bh. društvom. No, doprinio je još nečemu važnom: kreiranju i (p)održavanju eho-komore u kojoj je četiri godine živio 45. američki predsjednik. Donald Trump je pod fake news media podrazumijevao sve one medije čija se istina nije slagala s njegovom. Fox News odlučio je ne biti takav medij, odnosno pružati američkom predsjedniku one informacije koje želi da vidi i čuje. Gradeći takve eho-komore i među građanima i u američkoj administraciji, mreža je tako doprinijela ne samo podvajanju javnosti u Americi nego i odvojenosti njenog predsjednika od stvarnosti. Kreirana je svojevrsna „trumptazija“, kako tu virtualnu i na lažnim i selektivnim informacijama zasnovanu Ameriku naziva komentator Al Jazeere Marwan Bishara, a Fox News bio je njen državni medij. I ovdje je svaka sličnost s nekim bh. medijima, uključujući i javne servise (recimo, RTRS koji se već godinama ponaša kao državni medij, pothranjujući tako i stav o državotvornosti kod političkih rukovodilaca RS-a), namjerna. Nakon odlaska Trumpa s vlasti, ali i nakon što su uvidjeli posljedice svog djelovanja koje je kulminiralo smrću i ranjavanjem osoba na Capitol Hillu, Fox News je dijelom ublažio pristup, ali je ostao konzervativni medij. Prema posljednjim pokazateljima, javnost je ipak kaznila Fox zbog ovakvog načina rada, jer podaci Nielsena govore da je tek na trećem mjestu po gledanosti, nakon CNN-a i MSNBC-ja.

Druga praksa odnosi se na vrlo bliske veze pojedinačnih Foxovih novinara sa američkom administracijom. Neki od visokopozicioniranih urednika Fox mreže djelovali su gotovo kao glasnogovornici američkog predsjednika, koristeći se ne samo njegovim stavovima nego i identičnim radikalnim vokabularom, i, zapravo, izdajući sve principe profesije. Zbog klevete, Fox se trenutno suočava sa tužbom čiji je odštetni zahtjev u iznosu od 2,7 milijardi dolara, a neki od urednika dobili su otkaz kao pokušaj vraćanja reputacije medija.

Šta bh. mediji mogu naučiti iz slučaja Fox Newsa?

Fox News je, bez sumnje, izgubio dio svoje reputacije u američkoj javnosti iako je ostao važan faktor desnice. Neki od urednika Foxa otišli su iz medija gotovo istovremeno kad i Donald Trump iz Bijele kuće. I jedni i drugi ne svojevoljno. Interesni brak i političko-medijska simbioza došli su svom kraju, a javnost se još uvijek oporavlja od kontaminacije dezinformacijama. Štete po društvo i demokratiju nakon uragana trampizma se još uvijek procjenjuju.

Kako smo već primijetili da slične medijske prakse simbioze medijskog i političkog djelovanja postoje i u Bosni i Hercegovini, zapitat ćemo se i šta iz slučaja Fox Newsa mogu naučiti bosanskohercegovački mediji.

Ni BiH nije izuzetak kad je riječ o medijatizaciji, pa su svi društveni tokovi apsolutno „obojeni“ medijskim utjecajem. Istraživanja pokazuju izuzetnu bliskost određenih medija sa određenim političkim krugovima, uz ključnu razliku u odnosu na SAD da je broj političkih subjekata višestruko veći u odnosu na bipartijski američki sistem. No, gotovo identične modele kreiranja eho-komora donositelja odluka i njima odanih medija nalazimo i u Bosni i Hercegovini. To uzrokuje i polarizaciju javnosti, uz još jednu ključnu razliku da je u BiH ta polarizacija dodatno opterećena i etno-političkom dimenzijom. Kad je već tome tako, bh. mediji iz slučaja „Fox News i Donald Trump“ mogli bi zaključiti kako svaki proces dođe svome kraju, pa i podaništvo određenoj političkoj opciji prije ili kasnije donosi reputacijsku štetu. Možda bi se moglo na prvu reći kako je američka javnost medijski i politički pismenija od bosanskohercegovačke, no način na koji je ona izmanipulisana, podijeljena i dovedena na ivicu sukoba u samo četiri godine Trumpovog mandata ne daje previše argumenata za tu tvrdnju. Istina, u odnosu na bh. javnost, trebale su joj samo četiri godine da vidi kamo vodi dizanje tenzija, manipulacija, radikalizacija i polarizacija, nakon čega je ipak odlučila okrenuti leđa onima koji to rade i u medijima i u politici. Nadati se da će to biti slučaj i u Bosni i Hercegovini, a kada se to dogodi, politički afilirani mediji trebali bi proći kao Fox News: pri kraju ljestvice utjecaja i na dnu ljestvice medijskog profesionalizma.

Isto vrijedi i za one novinare kojima je došaptavanje sa liderima i odlaženje po mišljenje u stranke stvar prestiža, jer su bliski moći, baš kao što je to bio slučaj s nedavno otpuštenim urednikom Fox Newsa Louom Dobbsom i još nekim novinarima koji su pred izlaznim vratima ovog medija. Iako se, odustajući od principa profesije u korist približavanja moćnicima, takvi novinari kod nas uglavnom nadaju transferu u javnu službu na pozicije PR savjetnika (što se, istina, nerijetko i dešava), sasvim je izvjesno da će mnogi od njih, po prestanku utjecaja svojih mecena, završiti bilo na ulici, bilo u niskobudžetnim tabloidnim medijima. S razlogom.

Medijatizacija nam je dakle, i globalno i lokalno, usud. Trampizacija bi, i globalno i lokalno, trebalo da nas je naučila nekim lekcijama. Građane da lažne vijesti i informacijski haos vrlo lako kliznu u sukobe i društveni haos. Političke lidere da se eho-komore i doktrina „s nama ili protiv nas“ prije ili kasnije nepovratno uruše. Medije i novinare da se reputacija dugo gradi, a lako gubi. I ako se već služiti treba, da je i dalje najkorisnije služiti – javnosti.

AUTOR: Lejla Turčilo

Analiziraj.ba

Povezani članci

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.

Back to top button