BihaćCazinUnsko-sanski kantonVijesti

Švicarci poludjeli za krajiškim kestenom

BIHAĆ – Na području Unsko-sanskog kantona počeo je otkup kestenovog ploda, a ove godine otkupna cijena iznosi oko dvije marke po kilogramu, što je nešto više u odnosu na ranije godine.

Tome je razlog povećana potražnja za ovim šumskim plodovima, kako na domaćem tako i na inostranom tržištu, kao i umanjeni prinosi, čemu je uzrok više različitih faktora.

Najveći otkupljivač kestena na području USK je preduzeće “Vrganj promet” iz Bužima, čiji vlasnik Asim Makić kaže kako planiraju dnevni otkup od oko 30 tona iz svih dijelova Unsko-sanskog kantona.

Prema njegovim riječima, oni su prva firma na ovim prostorima koja je uspostavila liniju za preradu kestena s obzirom na to da su se sve do sada njegovi plodovi izvozili u sirovom stanju.

“U prerađivačke kapacitete uložili smo oko milion maraka i zaposlili dodatnu radnu snagu. Kesten se prži i prerađuje, potom pakuje i takav izvozi na tržište. Ove godine najveći izvoz ugovorili smo za tržište Švajcarske i tamo planiramo plasirati više od 700 tona”, istakao je Makić.

Prema njegovim riječima, s obzirom na to da se radi o sezonskom poslu koji traje svega oko mjesec dana, prinuđeni su organizirati rad u tri smjene. Kestenove šume su ove godine veoma rodile i plodovi su kvalitetni, ali su ukupni prinosi smanjeni zbog odumiranja tih šuma, koje su posljednjih godina u sve većoj mjeri ugrožene bespravnom sječom i pojavom raznih bolesti.

Stručnjaci posebno upozoravaju na ugroženost ovih šuma zbog pojave i razmnožavanja ose šiškarice, čije djelovanje naposljetku uzrokuje sušenje i propadanje stabala.

“Osa šiškarica je na naše prostore stigla iz susjedne Hrvatske, gdje je pričinila velike štete na šumama kestena. Jedini način da se ona suzbije i iskorijeni je uvoz i puštanje u šume njenih prirodnih neprijatelja, što je proces koji je započet prošle godine”, kažu u Poljoprivrednom zavodu USK.

Na području USK ima preko 200.000 hektara zemljišta pod kestenom i procjenjuje se kako je to trećina od ukupnog broja tih šuma u BiH. Najrasprostranjenije su na području Velike Kladuše, Cazina i Bužima, gdje je sakupljanje i prodaja ovih šumskih plodova važan izvor finansiranja za mnoge građane. Kestenove šume na ovim prostorima su važne i za pčelarsku proizvodnju, budući da je kestenov med s ovih prostora na glasu po svom vrhunskom kvalitetu.

NN

Povezani članci

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button