Iako čitanje negativnih vijesti pomaže boljoj pripremi za loše događaje, važno je u konzumiranju medijskih sadržaja pronaći zlatnu sredinu i ponekad se opustiti uz pozitivne, inspirativne priče.
Ponekad je teško oteti se dojmu da je svijet pun nasilja, zlobe i nesreća. Koji god medij pogledamo, pročitamo ili poslušamo, dominiraju negativne vijesti, zbog čega se stvara dojam da se samo negativne stvari i događaju oko nas.
Iako ih nema u tolikoj mjeri, važno je da i pozitivne priče pronađu svoje mjesto u medijskom izvještavanju, posebno sada, kada su mediji puni informacija o trenutnoj pandemiji.
Važno je istaknuti kako ne možemo krivnju za količinu negativnih vijesti u potpunosti svaliti na medije. Psiholozi tvrde da su ljudi skloniji birati negativne vijesti ispred pozitivnih i da ih one više privlače, a o jednom eksperimentu koji je to potvrdio pisao je i BBC.
Prema rezultatima istraživanja ljudi će češće odabrati negativne vijesti za pročitati, ali će tvrditi da više vole pozitivne vijesti te da istih nema dovoljno u medijima.
Tumačenja kako i zašto dolazi do tog diskoraka su mnoga. Jedno od objašnjenja je da potencijalni učinci negativnih vijesti zapravo nadmašuju potencijalne prednosti onih pozitivnih.
Odnosno, ako mi kao publika čitamo o negativnim vijestima, to nam može donijeti više koristi jer ćemo i sami biti spremni za neke negativne stvari koje nam život može donijeti.
Profesor komunikologije i politologije Stuart Soroka u svom je tekstu naglasio kako mediji koriste tehniku isticanja negativnih vijesti jer se u praksi pokazalo da one donose veću zaradu. U prodaji štampanih medija primijećeno je da će negativne vijesti na naslovnici donijeti do 30 posto veću zaradu nego pozitivne vijesti.
Važno je naglasiti da će vijesti koje čitamo i gledamo imati veliki utjecaj na način na koji doživljavamo svijet. Psiholozi tvrde da je to zbog heuristike dostupnosti koja označava donošenje prosudbe o vjerojatnosti nekog događaja na temelju lakoće s kojom se možemo nečega sjetiti.
To bi značilo da, ako stalno čitamo negativne vijesti, postajemo skloniji vjerovati u negativne ishode događaja jer se takvih primjera brže sjetimo, budući da smo takvim informacijama češće izloženi.
U istraživanju koje je objavljeno prije nekoliko godina potvrđeno je da čitanje, gledanje i slušanje negativnih vijesti uzrokuje stres kod publike. Osim stresa, ljudi koji su često izloženi ovakvim vijestima imaju manje povjerenja u političare, lošiji dojam o drugim ljudima i zajednici i više psiholoških problema.
Stoga, iako nam čitanje negativnih vijesti pomaže da se bolje pripremimo za loše događaje, važno je u konzumiranju medijskih sadržaja pronaći zlatnu sredinu i ponekad se opustiti uz pozitivne, inspirativne priče.
Učinci koje će negativne vijesti imati na publiku uvelike ovise o tome na koji način je prezentiran neki događaj. Ako su vijesti negativne, ne nude nikakva moguća rješenja i daju dojam da je situacija beznadna, onda će takve vijesti imati puno gore posljedice za čitatelje od onih u kojima se prezentiraju negativni događaji, ali s naglaskom da nije sve tako crno (primjerice, dogodio se neki zločin, i u tekstu se odmah ističe koja kazna čeka počinitelja.) Iako možda neće prodati novine u onoliko primjeraka koliko to mogu negativne naslovnice, istaknute pozitivne vijesti na prvoj stranici dobro dođu.
Važno je da mediji pokazuju kako svijet nije tako grozno mjesto, kako bi svojoj publici dali nadu i optimizam. Pozitivne priče publici donose radost, opuštaju ih i ne uzrokuju negativne psihološke učinke.
Upravo zato je danas više nego ikad prije važno dati pozitivnim vijestima prostor u medijima, jer iz dana u dan pratimo brojke novozaraženih, strepeći od neizvjesne budućnosti koju nam donosi ova pandemija.
Važno je i da pozitivne vijesti koje pronađu svoje mjesto u medijskom prostoru bude istinite, jer čak i lažne pozitivne vijesti nose negativne posljedice.
