Internet & Mobilna telefonijaNauka & TehnologijaVijesti

VEŽITE SE: Stiže 5G mreža i to ničim ne možete spriječiti!

Dok se mi bavimo bizarnim temama i primitivizmom svijet grabi napred

DOKUMENTARNI PROGRAMI: “Tomorrow, Today”; Deutsche Welle, 2019.

Trideset minuta traje emisija “Tomorrow, Today”, koju producira Deutsche Welle. To im je dovoljno da, za razliku od petnaestominutnog “Shifta”, o kojem smo pisali prije sedam dana, temeljito obrade fenomene kojima se bave i razrade brojne mogućnosti koje nas čekaju u skoroj budućnosti.

To je također i dobra prilika da publika u Bosni i Hercegovini, gledajući šta sve svijet sprema, osjeti oštru intelektualnu bol u predjelu cijelog bića, jer uporediti šta su dominantne teme u ovdašnjem javnom prostoru s time čime se sve razvijeni svijet bavi i koliko je odmakao, zaista je tegoban misaoni zahvat. Naša stvarnost u dramatičnom je kontrastu s tehnološkom revolucijom koja bukti tu, u blizini, na istom kontinentu, ali eto, neko izgleda u cijeloj priči mora biti i zaostao. Kao utjeha nam ostaje svijest da generalni tehnološki trendovi, htjeli mi to ili ne, ne mogu zaobići ni najveće evropske zabiti. S 4G mrežom kasnili smo godinama, a na kraju nas je ipak stigla, koliko god se ovdašnje političke strukture odupirale samoj ideji progresa.

Štedljivi inženjering

Emisija koja je na lokalnim televizijama prikazana prošle nedjelje otvorena je pričom o štedljivom inženjeringu. Jedan od primjera tog inženjeringa je povratak legendarne Nokije 3310, mobitela koji, minimalno osavremenjen, košta 50 eura, baterija mu traje haman mjesec dana, a od savremenih aplikacija ima – ništa. Danas je ono što zovemo mobilnim uređajima najmanje telefon, mnogo više je po funkcionalnosti mini kompjuter. Neki proizvođači ovakav potez smatraju rizičnim, tvrde da ugrožava brend, jer bi publika mogla pomisliti da nemaju novih, savremenijih ideja i proizvoda. Neuvjerljiva argumentacija. Pa prije samo desetak godina mediji su pisali o revivalu kasetofona u Velikoj Britaniji, za njima je poludjela generacija 80 plus. Procjenjuje se da je taj povratak zaboravljenog nosača zvuka bio isplativ iako ih je kasetofononostalgičarima prodano tek nekoliko hiljada.

Štedljivi inženjering, sudeći po autorima emisije, polako prerasta u trend, kao primjer navedene su naočale čiji se okviri mogu napraviti od žice i koštaju manje od jednog dolara. Takvi se proizvodi namjenski prave za tržište Afrike, gdje je kupovna moć i dalje daleko ispod evropske, američke ili azijske. Na Afriku su mislili i pokretači startup firme koja je krenula s proizvodnjom najprostijeg električnog vozila, bez klime, grijanja i drugih dodataka. Riječ je o “čvrstom namjenskom autu” s motorom, točkovima, limenim elementima na mjestu karoserije i eventualno drvenom klupom, koji se može sklapati lokalno. Takvo vozilo košta manje od 10.000 eura. Autore prototipa iznenadila je potražnja u Evropi, iza koje stoje vrtlarske tvrtke. Štedljivi inženjering postaje proizvodni pravac posvećen minimalističkim proizvodima. Umjesto da se auti natrpavaju svim mogućim gadgetima, što im povećava cijenu i mogućnost kvarova, nudi se osnovni, goli proizvod i to tržišta prepoznaju na svim kontinentima.

Kako zamijeniti litijske baterije

Pokušavamo pokazati šta sve može stati u 30 minuta ako se vrijeme i prilozi racionalno iskoriste. Emisija koja je počela prilogom o štedljivom inženjeringu i sama je dobar primjer savršenog raspolaganja vremenom. Sljedeći prilog također se bavio električnim automobilima, odnosno – proizvodnjom baterija. Električni motori dobra su zamjena za one s unutrašnjim sagorijevanjem, ali zasad nisu idealan proizvod. Litij, kao sastavni dio baterije, element je čija je eksploatacija nepogodna i s etičkog i s ekološkog aspekta. Do njega se teško dolazi, uništavajućim radom loše plaćenih rudara. Ekološki, baterije su i dalje upitne. Zato izvjesni instituti u Njemačkoj eksperimentiraju s natrijem i magnezijem kao zamjenskim elementima. Kao sirovina za natrij koristi se kora oguljene jabuke. Mnogo veće nade pruža magnezij, koji je trajniji, otporniji, više ga ima, lakši je za iskopati, ali stvara jedinjenja koja kasnije onemogućavaju rad. Istraživanja se nastavljaju.

Hyperloop, prevoz budućnosti

Budućnost svijeta u velikoj mjeri zavisi od načina na koji će se rješavati prevoz robe i putnika. Saobraćaj je jedno od uskih grla planete. Među potencijalnim rješenjima je i Hyperloop, transport budućnosti. Riječ je o vozu bržem od zvuka koji se kreće kroz cijev, usput istiskujući vazduh i tako proizvodi vakuum, čime se otpor zraka eliminira. Levitira uz pomoć snažnih magneta, što već sada nije nepoznanica na prugama širom svijeta. Ekipa nabrijanih mladih inženjera i studenata radi na projektu. Primjer koji nam pokazuju je stanica u Kölnu, kroz koju dnevno prođe 250.000 putnika. Ništa ljepše, kaže jedan od sagovornika, od vožnje brzim njemačkim vozovima. Razvijaju brzinu od 300 kilometara, što bi se moglo opisati kao brzina puža ako se uporedi s pretpostavljenim kretanjem Hyperloopa od 1200 kilometara na sat. Ideja je da se cijela Evropa premreži ovim transportom, što bi usput obesmislilo avioprevoz i sadašnju formu željeznice.

Autonomni automobili

Iz Ugande je uredništvu emisije stiglo pitanje kako autonomni automobili izbjegavaju saobraćajne nesreće.

Odgovor – tako što stalno prate saobraćaj mrežom kamera i senzora. Stereo kamera skenira aute, pješake i sve drugo, a radarski senzori cestu na 200 metara ispred automobila. Laser skenira svako kretanje u vidnom polju od 180 stepeni, dok ultrazvučni senzori mjere udaljenost od potencijalno opasnih tački i drugih autmobila. Ali u slučaju magle i drugih nepogoda kamera vidi što i čovjek, tako da je primjena najizraženija u sunčanoj Kaliforniji. Međutim, i tu ima problema. Bilo je nekoliko sudara, a jedna je pješakinja poginula. Sve se te nesreće dešavaju i sada, a ovaj će ih sustav dramatično smanjiti. U 90 posto udesa uzrok je ljudski faktor. Autonomni automobili koristit će artificijelnu inteligenciju koja ne može zaspati za volanom, voziti umorna ili pod dejstvom alkohola.

5G superbrzi internet i stabilna mreža

Aldenhovenov testni koridor u blizini Aachena dom je prvom 5G odašiljaču u Njemačkoj. Mreža 5G je potrebna kako bi se omogućili komunikacija i prenos podataka u stvarnom vremenu, naprimjer u industriji, gdje roboti moraju raditi u sinhroniziranim uvjetima, ili u cestovnom saobraćaju, gdje odlučuju sekunde. Trenutno je mobilna uvezanost loša i nepouzdana, ali uskoro će u saobraćaju svako moći sa svakim komunicirati. Auti će postati smartfoni na četiri točka, imat će SIM karticu sličnu telefonskoj. Pratit će vremenske podatke i promjene u prometu, ukoliko vozilo ispred vas uoči prepreku i vi ćete biti informirani.

Mreža 5G ne samo da je brža nego i pomaže da anticipiramo probleme prije nego što se dese. Upozorava na nevidljive opasnosti: ako iza ugla ide pješak, njega ne primijete ni kamere ni vozač, ali zato njegov mobitel šalje signal vašem automobilu – infrastrukturna analitika i 5G mreža učinili su svoje. Kada do nesreće ipak dođe, bit će optimizirana reakcija hitne službe. I ne samo to, hitna će unaprijed slati informacije vozilima ispred sebe, da se pomaknu i gdje da to urade.

Autopilot će prenositi kontakte sviđalo se to vama ili ne. Za sada, potpuna pokrivenost 5G mreže još je daleko. Tako završava emisija snimljena 2019. godine. Pogledajmo kako danas stvari stoje. Agencije 22. februara 2021. javljaju da je broj globalnih 5G pretplata širom svijeta dostigao 200 miliona, dok je izgrađeno čak 800.000 5G lokacija.

Sve ove futurističke ideje gledali smo u emisiji koja je, ponavljamo, proizvedena 2019. godine. Na današnjem vaktu dvije godine su pregolema tehnološka distanca. Dotle smo izgleda dobacili, to nam je domet i dobro smo prošli, jer šta bi bilo kad bi nam kao futuristički sadržaj Nijemci uvaljivali emisije iz, recimo, u tehnološkom smislu prahistorijske 2016.? (Ozren Kebo – Analiziraj.ba)

Povezani članci

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button