Društvo & problemiVijesti

INTERNETSKE PLATFORME I EKSTREMIZAM

Potencijalni demonstranti mogu komunicirati na mnogo načina, a zatvaranje javnih kanala stvara rizik da se planiranje preseli u privatne ili šifrirane prostore koje je tijelima zakona teže nadzirati

Kompanije za društvene medije pretrpjele su brojne kritike zbog svoje uloge u pomaganju organizacije upada na Kapitol 6. januara. Sada uoči inauguracije Joea Bidena 20. januara dužnosnici upozoravaju da je rizik od nasilja velik, te su kompanije uložile dodatne napore kako bi izbjegli da budu upleteni u bilo kakve demonstracije.

Teško je pratiti sve korake koje su tehnološke kompanije poduzele tokom posljednjih 10 dana. Da damo djelomičan popis: Facebook, Twitter i YouTube suspendirali su ili zabranili račune američkog predsjednika Donalda Trumpa. Facebook i YouTube suspendiraju korisnike koji i dalje tvrde da su izbori pokradeni.

Twitter kaže da je uklonio oko 70.000 naloga QAnona. Facebook blokira informacije o novim događajima u blizini lokacija poput Kapitola, a zajedno s Googleom pauzirao je mogućnost svih političkih oglasa.

Kompanije koje su manje navikle na javni nadzor također su se pridružile represiji. Streaming platforma DLive zabranila je naloge korisnicima koji su se uživo strimirali kako provaljuju u Kapitol.

Telegram, platforma za društvene medije popularna među ekstremno desnim grupama, objavio je da je uklonio desetke kanala zbog “javnih poziva na nasilje”. TikTok kaže da je blokirao videozapise Trumpovog govora od 6. januara i hashtagove povezane s napadom.

Zello, aplikacija za voki-toki koja se koristila u neredima na Kapitolu, kaže da je izbrisala više od 2.000 kanala povezanih s tim događajem. Čak je i Peloton smatrao potrebnim zabraniti hashtag „Stop Krađi“ u svojoj aplikaciji.

Trebalo bi pozdraviti napore ovih kompanija da urade svoj dio u sprečavanju daljnjeg nasilja, ali također bi se trebalo imati na umu da su platforme samo jedan dio slike i oni teško da mogu natjerati Trumpa ili njegove sljedbenike da nestanu.

No u mjeri u kojoj društveni mediji snose odgovornost za ono što se dogodilo na Kapitolu, ove naglo nametnute hitne mjere gotovo su izvan suštine. Internetsko sjeme nasilja u stvarnosti posijano je mnogo prije 6. januara.

Ako platforme društvenih medija uspiju nešto promijeniti u idućoj sedmici to će najvjerojatnije biti da će otežati organiziranje i planiranje ekstremističkih grupa jer zabrana pristupa Facebooku i Twitteru otežava širenje poruka.

S druge strane, potencijalni demonstranti mogu komunicirati na mnogo načina, a zatvaranje javnih grupa i kanala stvara rizik da se planiranje jednostavno preseli u privatne ili šifrirane prostore koje je tijelima zakona teže nadzirati.

Aplikacija za razmjenu poruka Signal, koja prema zadanim postavkama koristi enkripciju od kraja do kraja, prošle je sedmice zabilježila ogroman skok u preuzimanjima.

Izvršni direktor Instituta za istraživanje bliskoistočnih medija i stručnjak za to kako se ekstremisti organiziraju na mreži Steven Stalinksy kaže da je takozvana „Islamska država“ postala poznata po svom strateškom korištenju društvenih mreža u 2010-ima.

– Ovo bi moglo zvučati ludo, ali da nije bilo Twittera, ISIS ne bi bio ISIS. Tako su ga učinkovito koristili za regrutiranje za širenje svoje ideologije – kazao je.

Nakon ubistva američkog novinara Jamesa Foleyja 2014. godine, podsjeća Stalinksy, Twitter je problem shvatio ozbiljno i velikim dijelom očistio ISIS sa svoje platforme. Protjerana s glavnih mreža društvenih medija, grupa je migrirala na Telegram i druge aplikacije za chat.

Platforme su godinama kritizirane zbog blažeg tretiranja bijelog nacionalizma od islamskog ekstremizma. Stoga su posljednji potezi vjerojatno prekasni da bi imali ikakvog utjecaja na nasilje oko inauguracije.

YouTube je pokazao da zajednicama olakšava stvaranje radikalnih desničarskih stajališta; Facebookovi algoritmi preporuka usmjeravali su ljude u ekstremnije grupe. Riječ je o ad hoc savezu usmjerenom na određeni, neposredni cilj – zadržavanje Trumpa na funkciji – i nije u pitanju ideološka organizacija s dugoročnim ambicijama.

Borba s lažnim informacijama jeste krenula ranije, u mjesecima koji su prethodili i nakon izbora, kompanije su uložile neviđene napore usmjeravajući korisnike na tačne informacije i primjenjujući oznake provjere činjenica na tvrdnje o izbornim prevarama. No, čini se da ti potezi nisu bili učinkoviti.

Naravno, bilo bi smiješno sugerirati da su internetske platforme isključivo ili čak primarno odgovorne za napad na Kapitol. SAD ima dugu historiju političkog nasilja, puno prije nego što su se pojavile društvene mreže, a ljudi koji žele naštetiti uvijek će naći načina za komunikaciju.

Fox News i dalje je najutjecajniji izvor desničarskih dezinformacija u zemlji, a kada najmoćnija osoba na svijetu želi stvarati probleme, postoji ograničenje onoga što društvene mreže mogu učiniti da ga zaustave.

Pa ipak, teško je poreći da su društveni mediji pomogli da dođemo tamo gdje jesmo. Popravak će zahtijevati mnogo više od kodiranja kako bi se uklonili negativci nakon što je krv već prolivena, piše Analiziraj.ba.

Izvor: wired.com

Povezani članci

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.

Back to top button